Globalni trend „Bolest cijena“ utječe na rast zdravstvenog turizma

 

Bolest cijena

 Ugledni američki ekonomist William Baumol u knjizi “The Cost Disease: Why Computers Get Cheaper and Health Care Doesn’t” objavljenoj ove godine svijetu je predstavio svoju jedinstvenu teoriju – da je današnja ekonomija zaražena „bolešću cijene“. Autor primjećuje da se kroz nedavnu ekonomsku prošlost iscrtava jedan specifičan trend koji utječe na drastično povećanje cijena određenih usluga i proizvoda. Naime, sve djelatnosti u nekom periodu možemo podijeliti na dvije skupine: „progresivne“ djelatnosti – one u kojima je u tom periodu postignut napredak i povećana im je produktivnost; i „stagnirajuće“ djelatnosti u kojima takav napredak nije postignut. Stagnirajuće djelatnosti su sve one u kojima tehnološki napredak ne donosi drastično povećanje produktivnosti. To su obrazovanje, zdravstvo, umjetnost i druge djelatnosti u kojima je velika potreba direktnog ljudskog rada koji se ne može automatizirati. Jedan liječnički pregled uvijek će zahtijevati jednako vrijeme koje doktor treba uložiti, koncertna izvedba Mozartovog djela uvijek će zahtijevati jednaki broj ljudi i utrošenog vremena bez obzira na opći tehnološki napredak.

Neravnomjeran napredak

Progresivne djelatnosti, kao što su proizvodnja automobila, računala i vezanih usluga postale su efikasnije pomoću automatizacije i standardizacije procesa, samim time povećao im se ukupan prihod. Zbog većeg prihoda, bržeg rasta i veće konkurentnosti, progresivne djelatnosti mogu omogućiti veće plaće u svom sektoru. Porast dohotka u jednom sektoru prisiljava i druge, stagnirajuće, djelatnosti da povise plaće svojim zaposlenicima kako bi držali korak s vremenom, iako je u tim djelatnostima produktivnost ostala na istoj razini i nema realne osnove za povećanje plaća. Stagnirajuće djelatnosti, posebice obrazovne i zdravstvene institucije, prisiljene su podići cijene svojih usluga kako bi povećali prihod i omogućili svojim djelatnicima ravnopravne plaće u odnosu na progresivne sektore. Na taj način cijene zdravstvenih, obrazovnih i sličnih usluga bilježe strmoviti rast. Autor William Baumol taj trend naziva „bolešću cijene“ i smatra da se ona ne može zaustaviti jer je inherentna našem ekonomskom sustavu u kojem se neke djelatnosti brže razvijaju od drugih. Dakako, rast cijena navedenih usluga bit će najveću u najrazvijenijim zemljama, pa tako autor predviđa da će godine 2105. trošak na zdravstvo u Americi iznositi 60% BDP-a. Kako bi se suprotstavili rastućim cijenama zdravstvenih usluga, državljani bogatijih zemalja sve će više koristiti prilike koje im pruža globalno tržište. Stoga očekujemo još značajniji rast interesa za zdravstveni turizam u Hrvatsku što bi moglo itekako pozitivno utjecati na domaću ekonomsku „krvnu sliku“.

Izvor: >>The Economist, 2012